JADRANSKI NAFTOVOD
Jadranski naftovod izgrađen je 1979. godine kao međunarodni sustav transporta nafte od tankerske luke i terminala Omišalj do domaćih i inozemnih rafinerija u istočnoj i središnjoj Europi. Projektirani kapacitet cjevovoda je 34 milijuna tona transporta nafte godišnje, a instalirani je 20 milijuna tona. Ukupni kapacitet skladišta na terminalima Omišalj, Sisak i Virje iznosi 900.000 m3 za naftu i 60.000 m3 za derivate. Kapaciteti naftnih terminala u Hrvatskoj prikazani su u sljedećoj tablici.
TERMINAL |
SKLADIŠTE (m3)
|
Omišalj |
760 000 |
Sisak |
100 000 |
Virje |
40 000 |
Sustav JANAF-a sastoji se od:
- prihvatno-otpremnog terminala u zaljevu Omišalj na otoku Krku s tankerskom lukom Omišalj;
- cjevovoda dugačkog 759 kilometara s dionicama: Omišalj-Sisak; Sisak-Virje (s dionicom do Lendave)-Gola (hrvatsko-mađarska granica); Sisak-Slavonski Brod (s dionicom do Bosanskog Broda)-Sotin (hrvatsko-srpska granica)-Novi Sad–Pančevo, a područjem Republike Hrvatske prolazi 610 km trase naftovoda;
- prihvatno-otpremnih terminala u Sisku, Virju i kod Slavonskog Broda (u izgradnji);
- podmorskog naftovoda Omišalj-Urinj, koji povezuje tankersku luku i terminal Omišalj na otoku Krku s INA-Rafinerijom nafte Rijeka na kopnu, s tim da je cjevovod ukupne duljine 7,2 km, od čega je 6 km podmorski dio.
U sljedećoj tablici prikazani su promjeri i duljine trasa JANAF naftovoda u Hrvatskoj.
TRASA |
PROMJER (") |
DULJINA (km) |
Omišalj-Sisak |
36 |
180 |
Omišalj-Urinj |
20 |
7,2 |
Sisak-Virje-Gola (hrvatsko-mađarska granica) |
28 |
109 |
Virje-Lendava |
12 |
73 |
Sisak-Slavonski Brod |
28 |
157 |
Slavonski Brod-Bosanski Brod (BiH) |
28 |
14 |
Slavonski Brod –Sotin (hrvatsko-srpska granica |
26 |
85 |
Izvor: JANAF d.d.

Izvor: www.janaf.hr

PROIZVODNJA I PRERADA NAFTE
U Republici Hrvatskoj tvrtka INA d.d. bavi se proizvodnjom i preradom nafte. U sklopu svog poslovanja, u 2003. godini, sirova nafta se proizvodila na 34 naftna polja, a plinski kondenzat iz 9 plinsko-kondenzatnih polja, te je tom proizvodnjom pokriveno oko 40 posto ukupnih domaćih potreba.
Postoje 4 rafinerije: Rafinerija nafte Rijeka (Urinj), Maziva Rijeka (Mlaka), Rafinerija nafte Sisak te Maziva Zagreb.

PRODAJNI KAPACITETI
U Hrvatskoj postoji oko 680 benzinskih postaja, od čega je oko 400 u vlasništvu INE d.d. (stanje kraj 2003.)

CIJENE DERIVATA
Prosječna cijena (s PDV-om) je ponderirani prosjek cijena derivata na INA benzinskim postajama kroz period od jedne godine.
VRSTA DERIVATA |
2003 |
kn/l |
Motorni benzin INA Super |
MB-98 |
7,04 |
Motorni benzin INA Eurosuper |
BMB-95 |
6,44 |
Motorni benzin INA Eurosuper plus |
BMB-98 |
6,66 |
Dizelsko gorivo eurodizel |
DG |
5,24 |
Dizelsko gorivo - plavi |
DG - plavi |
2,56 |
Dizelsko gorivo eurodizel |
DG-EURO |
5,44 |
Ulje za loženje ekstra lako |
EL |
2,77 |
Izvor: Energetski institut Hrvoje Požar
Kretanje cijena naftnih derivata od 1996. do 2003. prikazano je na sljedećoj slici.

Kretanje maloprodajnih cijena naftnih derivata INE od 2001. do danas (od primjene Uredbe o određivanju najviše razine cijena naftnih derivata, a kasnije Pravilnika o utvrđivanju cijena naftnih derivata) prikazano je na sljedećoj slici.

Izvor: Ina d.d.
|