Energetski potencijal

Geotermalni gradijent

Dva sedimentna bazena pokrivaju gotovo cijelo područje Republike Hrvatske: Panonski bazen i Dinaridi. Velike su razlike u geotermalnim potencijalima koji su istraženi istražnim radovima u svrhu pronalaska nafte i plina.
U Dinaridima prosječni geotermalni gradijent i toplinski tijek iznosi:

G=0,018 °C/m q=29 mW/m2

Karta: geotermalni gradijent

Na ovom području se ne mogu očekivati otkrića značajnijih geotermalnih ležišta. Moguća su otkrića voda sa temperaturama na površini prikladnim za rekreativne i balneološke namjene. Vode takvih karakteristika su otkrivene u Istarskim Toplicama, Splitu, Omišu, Sinju i Dubrovniku.
Za razliku od Dinarida, koji nemaju značajnih geotermalnih potencijala u Panonskom bazenu prosječni geotermalni gradijent i toplinski tijek su mnogo viši:

G=0,049 °C/m
q=76 mW/m2

Karta: toplinski tijek
Karta: temperature na dubini 1000 m
Karta: temperature na dubini 2000 m

Budući da je geotermalni gradijent na panonskom području znatno veći od europskog prosjeka na ovom području se može očekivati, pored već otkrivenih geotermalnih ležišta, pronalaženje novih geotermalnih ležišta.

Geotermalni potencijal

Ukupni toplinski geotermalni energetski potencijal iz sve tri skupine iznosi MWt:

Geotermalne potencijale u Hrvatskoj možemo podijeliti u tri skupine – srednje temperaturne rezervoare 100 – 200 °C, niskotempraturne rezervoare 65 do 100°C i geotermalne izvore temperature vode ispod 65 °C.

Srednjetemperaturni geotermalni potencijali

Geotermalna energija iz ovih ležišta može se iskorištavati za grijanje prostora, u različitim tehnološkim procesima te za proizvodnju električne energije binarnim procesom.

Ukupna toplinska snaga geoterlmalne energije iz ovih ležišta iznosila bi MWt:

Moguća snaga proizvedene električne energije iz ovih ležišta iznosila bi (capacity factor 0,9):

Neki važniji pokazatelji značajnijih polja:

Lunjkovac – Kutnjak
Na polju Lunjkovec-Kutnjak, geotermalno ležište je ispitano s dvije istražne (naftne) bušotine. Geotermalna voda sadrži 5 g/l otopljenih minerala i 3 m3/m3 plina (85 % CO2, oko 15 % ugljikovodika i tragove H2S). Kamenac se počinje taložiti pri uvjetima tlaka nižeg od 10 bar. Ležišna stijena je karbonatna breča s prosječnom poroznošću od 7,5 %. Procijenjeni volumen pora je oko 109 m3, a područje ležišta oko 100 km2. Temperatura ležišta varira u ovisnosti o dubini vrha ležišta. U nepropusnim stijenama, između ležišta i površine temperaturni gradijent je viši od 0,06 °C/m.
Izdašnost bušotina je 58 l/s s temperaturom od 120 do 130 °C. Na ovom ležištu moguće je pretvoriti geotermalnu energiju u električnu pomoću binarnog ciklusa.

Velika Ciglena
Na dubini od 2500 m u vrlo propusnim stijenama otkrivena je 1990. godine termalna voda visoke temperature (172 °C). Temperaturni gradijent iznosi 0,062 °C/m. Geotermalna voda sadrži 24 g/l otopljenih minerala, 30 m3/m3 CO2 i 59 ppm H2S. Kamenac se počinje taložiti pri uvjetima tlaka nižeg od 20 bar. Iz dvije postojeće bušotine moguće je proizvoditi 115 l/s geotermalne vode.

Niskotemperaturni geotermalni potencijali

Geotermalna energija iz ovih ležišta može se iskorištavati za grijanje prostora te u različitim tehnološkim procesima. U ovom pregledu izneseni su podaci o geotermalnim ležištima i bušotinama s temperaturom vode većom od 65 °C i značajnijim izdašnostima. U tablici 2 izneseni su osnovni tehnički i energetski pokazatelji ovih ležišta. Iz geotermalnih ležišta koja su označena kosim slovima proizvodi se geotermalna voda i iskorištava u energetske svrhe za grijanje prostora, tople sanitarne vode te za rekreaciju.

Ukupna toplinska snaga geotermalne energije iz ovih ležišta iznosila bi (računano do 50°C):
Ukupna toplinska snaga geoterlmalne energije iz ovih ležišta iznosila bi MWt:

Neki važniji pokazatelji značajnijih polja:

Bizovac
Geotermalna voda se proizvodi iz dva rezervara Biz-gnajs i Biz-pješčenjak i sadrži određene količine otopljenih minerala i ugljikovodičnih plinova. Voda se koristi za grijanje hotela i bazenske vode, a plin u hotelskoj kuhinji. Do sada se otpadna voda ispuštala u lokalne vodotoke, a projekt separacije i reinjekcije otpadnih voda je u pripremi. Voda će se utiskivati u rezervar Biz-gnajs u kojem se ležišni tlak (30 bara iznad hidrostatskog) smanjuje velikom brzinom. Ležišni tlak u rezervaru Biz-pješčenjak smanjuje se vrlo sporo. Taloženje kamenca se pojavilo u gornjem dijelu proizvodnog niza i u površinskim instalacijama. Protiv njih se uspješno primjenjuju inhibitori.

Zagreb
U Zagrebu je naftnom istražnom bušotinom pronađen velik vapnenački vodonosnik, ali njegova propusnost u največem dijelu nije dovoljna za proizvodnju geotermalne vode.
Dio ležišta s dva područja visoke propusnosti nalazi se u jugozapadnom dijelu grada: Blato i Mladost. Na području Blato nalazi se Sveučilišna bolnica, koja je još u izgradnji. Planirana toplinska snaga bušotina na području Blato je 7 MWt, koja će uz korištenje toplinskih pumpi biti veća.
Na Mladosti se nalazi nekoliko većih objekata, koji sve svoje toplinske potrebe zadovoljavaju iz geotermalnih bušotina. Nema tehničkih problema pri eksploataciji navedenog ležišta. Geotermalna voda protječe u zatvorenom sustavu cjevovoda i utiskuje se u utisnu bušotinu, bez otpadnih nusproizvoda i dodira sa zrakom. Instalirana termalna snaga na Mladosti je 6,3 MWt (direktno korištenje).

Geotermalni izvori temperature manje od 65°C

U ovu skupinu izvora pripadaju geotermalni izvori koji se koriste za balneološke i rekreativne svrhe u većem broju toplica i rekreacionih kompleksa. To su izvori Daruvar (Daruvarske Toplice), Ivanić Grad (bolnica Naftalan), Krapinske Toplice, Lipik (Lipičke toplice), Livade (Istarske toplice), Samobor (Šmidhen SRC), Stubičke Toplice, Sveta Jana (Sveta Jana RC), Topusko (toplice Topusko), Tuhelj (Tuheljske toplice), Varaždinske Toplice, Velika (Toplice RC), Zagreb (INA-Consulting), Zelina (Zelina RC), Zlatar (Sutinske toplice).

Ukupna toplinska snaga geoterlmalne energije iz ovih ležišta iznosila bi MWt: